Ostalo

U BiH sve više teretana i trenera, ali ne i više fizičke aktivnosti

Iako je fitness industrija u BiH doživjela ekspanziju, posebno kroz rast broja teretana i personalnih trenera, stanovništvo danas nije u značajnoj mjeri fizički aktivnije u odnosu na period od prije dvadesetak godina.

FOTO: ILUSTRACIJA/LIČNA ARHIVA
FOTO: ILUSTRACIJA/LIČNA ARHIVA

Također, interes djece i mladih za sport i redovnu fizičku aktivnost opada uprkos većoj dostupnosti sadržaja za vježbanje, ocijenili su stručnjaci iz oblasti fitnessa i sporta u razgovoru za Fenu.

Eldin Bećarević, vlasnik teretane u Sarajevu, ocjenjuje da je nivo ukupne fizičke aktivnosti stanovništva danas nešto viši nego ranije, ali da u poređenju s ranijim generacijama ne postoji drastična razlika. Istovremeno, nekadašnji višestruki reprezentativac BiH u olimpijskom dizanju tegova ističe da je fitness industrija posljednjih godina prošla kroz značajne promjene, a jedna od njih je mnogo veća dostupnost prostora za vježbanje.

– Prije dvadesetak godina u Sarajevu su postojale možda tri ili četiri teretane, dok ih danas ima na desetine. To pokazuje da je ponuda mnogo razvijenija nego ranije – naveo je.

Osim toga, napominje da se rast ponude ne ogleda samo u povećanom broju fitness centara, već i u mnogo većem broju personalnih trenera. Po njegovim riječima, tržište je u međuvremenu dostiglo tačku prezasićenja, zbog čega se već neko vrijeme osjeća višak ponude u odnosu na potražnju.

– U posljednjih pet godina broj personalnih i online trenera doživio je ogroman rast, njihov broj iz godine u godinu gotovo se udvostručuje. U fitness zajednici ponekad kažemo da danas imamo više personalnih trenera nego vježbača. Prije sedam ili osam godina cijena jednog termina personalnog treninga u Sarajevu iznosila je 25 KM, a nakon svih tih godina ostala je ista. I to također pokazuje kolika je konkurencija i koliko je tržište prezasićeno – naglasio je.

Bećarević je kao jednu od ključnih prednosti fitness centara izdvojio fleksibilnost termina, koja savremenim ljudima olakšava redovno bavljenje fizičkom aktivnošću. Kako je pojasnio, mnogo je jednostavnije organizirati trening u fitness centru nego se posvetiti sportovima koji podrazumijevaju unaprijed određene termine.

– U današnjem dinamičnom stilu života obaveze koje zahtijevaju dolazak tri ili četiri puta sedmično u tačno određeno vrijeme često je teško uskladiti sa svakodnevnim obavezama. Teretane i fitness centri pružaju komoditet ljudima da mogu trenirati onda kada im to najviše odgovara – naglašava.

Govoreći o motivima zbog kojih se ljudi odlučuju na treninge, ukazao je na sve izraženiji fokus na fizički izgled, ali smatra da većina ipak vježba prvenstveno zbog potrebe za kretanjem i očuvanjem zdravlja.

– Trend fizičkog izgleda sve je izraženiji. Određeni dio i muške i ženske populacije svjestan je društvenih benefita koje donosi dobar fizički izgled. Ipak, većina ljudi dolazi da trenira zbog same fizičke aktivnosti – ističe Fenin sagovornik.

Napomenuo je i da su društvene mreže značajno uticale na promjenu odnosa prema fizičkoj aktivnosti i životnim navikama te da danas imaju važnu ulogu u oblikovanju trendova.

– Društvene mreže i influenseri, kao i na svaku drugu sferu života, značajno utiču i na percepciju fizičkog izgleda, trendove te nastojanja ljudi da žive zdravije i bolje izgledaju. Riječ je o veoma snažnom uticaju, jer su nekada dominantni bili televizija i novine, dok danas praktično živimo u svijetu društvenih mreža – ocijenio je.

Komentirajući promjene u strukturi korisnika fitness centara, Bećarević je kazao da su najveći pomaci vidljivi kada je riječ o spolnoj strukturi.

– Prije dvadesetak godina bilo je veoma rijetko vidjeti žene u fitness centrima. Uglavnom su se opredjeljivale za grupne treninge ili sportove, dok je odlazak u teretanu bio izuzetak. Danas je situacija potpuno drugačija i evidentan je znatno veći broj žena koje redovno vježbaju u teretanama – rekao je Bećarević.

O kulturi vježbanja i odnosu prema fizičkoj aktivnosti govorio je i Srđan Bašić, trener tajlandskog boksa i personalni trener sa dugogodišnjim iskustvom.

– Generacije starosti između 40 i 50 godina danas malo više vode računa o zdravlju i fizičkoj aktivnosti. Oni uglavnom dolaze u teretane i fitnes centre prvenstveno zbog zdravstvenih razloga. Međutim, mnogi se odluče na fizičku aktivnost tek kada ih ljekar upozori da je krajnje vrijeme da nešto promijene – kaže Bašić.

S druge strane, po njegovim riječima, kod mlađih generacija motivi za trening često su drugačiji.

– Mladi uglavnom treniraju zbog fizičkog izgleda. Mnogo više pažnje posvećuju estetici, dok o zdravstvenim benefitima fizičke aktivnosti uglavnom ne razmišljaju – ističe on.

Bašić upozorava i da je u sportskim klubovima sve manje djece i omladine te da je sve češći problem nedostatka motivacije za ozbiljniji sportski angažman.

– Čak i oni koji treniraju često ne žele da se takmiče jer ne žele napor, odricanje i disciplinu koje sport zahtijeva. Rijetke su situacije da dijete dođe u klub fizički aktivno i spremno za trening. Uglavnom dolaze s nedovoljno razvijenom muskulaturom, problemima s leđima, koljenima i drugim posljedicama sjedilačkog načina života – navodi Bašić.

Dodaje da djeca danas veliki dio vremena provode za računarima i mobilnim telefonima, zbog čega su znatno manje fizički aktivna nego ranije generacije.

– Često im nedostaje motivacije, a jedan od glavnih razloga zbog kojih odustaju od sporta je manjak discipline i volje da je izgrade. Ujedno, način odgoja djece danas je znatno drugačiji nego što je bio ranije – smatra on.

Prisjećajući se perioda kada je počeo raditi kao trener, Bašić kaže da je razlika u odnosu na današnje stanje velika.

– Trenerskim poslom bavim se od 2003. godine. Sportski klubovi tada su bili puni djece, bilo da je riječ o fudbalu, košarci, rukometu, odbojci ili borilačkim sportovima. Također, mi smo kao djeca mnogo vremena provodili napolju, igrali se loptom, trčali i bili stalno u pokretu. Danas je toga sve manje – kaže Bašić.

On ističe da je potrebno hitno raditi na većoj promociji sporta među mladima, ali i uključiti roditelje u taj proces.

– Ako se uskoro ne učini više na animiranju djece da se bave sportom, ali i roditelja da ih u tome podrže, bojim se da situacija neće ići u dobrom smjeru. Roditelji imaju ključnu ulogu, jer je bez njihove podrške teško očekivati ozbiljnije promjene u navikama djece i njihovom odnosu prema sportu – zaključio je Bašić.