Magazin

Znate li šta je Schengen i kako je dobio ime?

Hrvatska je danas postala 27. članica šengenskog prostora, zamišljenog kao područje evropskog slobodnog kretanja, kojem pripadaju i četiri zemlje koje nisu članice Evropske unije.

FOTO: AUTOCESTE FBIH/FACEBOOK
FOTO: AUTOCESTE FBIH/FACEBOOK

Uz sve članice EU, izuzev Irske, Bugarske, Rumunije i Kipra, Schengenu pripadaju četiri države koje nisu članice EU (Švicarska, Lihtenštajn, Norveška i Island) te mikrodržave koje se nalaze unutar teritorija većih članica EU i šengenskog prostora (San Marino, Vatikan i Monako).

Irska je tražila izuzeće od članstva jer se nalazi u carinskoj uniji s Velikom Britanijom, što je ostalo na snazi i nakon izlaska Britanije iz EU.

Kao posljedica Brexita, izvan Schengena je ostao i Gibraltar te je još uvijek predmet pregovora o liberalizaciji kretanja između Španije i Velike Britanije.

Izvan njega nalaze se i bivši kolonijalni teritoriji na drugim kontinentima, a koji su i dalje pod jurisdikcijom evropskih zemalja, poput otoka Francuske Polinezije, norveškog Svalbarda te Farskih otoka i Grenlanda koji pripadaju Danskoj.

U njih je ulazak građanima trećih zemalja moguć samo s važećim vizama zemalja koje upravljaju tim teritorijima.

S druge strane Kanarski otoci – autonomna španska teritorija koja se nalazi u Atlantskom oceanu, bliže Africi nego Evropi – dio su šengenske zone.

U idealnim uvjetima šengenski prostor trebao bi podrazumijevati izostanak graničnih kontrola između članica.

Ipak, posljednjih godina niz zemalja ih je ponovo uveo, što zbog migrantskog vala, što zbog koronavirusa.

Danas su one na snazi u Austriji, Slovačkoj i Češkoj, a Slovenija je uoči primanja Hrvatske u Schengen najavila da će nastaviti s graničnim kontrolama putnika iz Hrvatske i nakon 1. januara 2023.

Državljani trećih zemalja u šengenskom prostoru mogu boraviti do 90 dana, a za duži boravak moraju ishoditi odgovarajuću vizu.

Šengenski sporazum potpisan je 1985. u mjestašcu Schengenu na rijeci Moselle u Luksemburgu, nedaleko od granice Njemačke i Francuske, tada smatranim geometrijskim centrom Evropske unije.

Na području od četiri miliona i 360 hiljada kvadratnih kilometara živi preko 400 miliona stanovnika.

Granicu Schengena svake godine prijeđe oko 1,3 milijarde osoba, od čega 57 miliona prelazaka otpada na cestovni prijevoz robe u vrijednosti od 2,8 milijardi eura.

Hrvatska je članicom šengenskog prostora pokušala postati 2015., no proširenje je tada odgođeno zbog migrantske krize u EU.

Tako sada jedine zemlje EU izvan Schengena ostaju Bugarska, Rumunija i Kipar.

Bugarska i Rumunija već su odbijene 2011., a za Kipar je izgledno da zbog podijeljenosti otoka na grčki i turski dio do daljnjeg neće postati dijelom te zone, prenosi tportal.hr.

Prihvati notifikacije