Ova banka sa sjedištem u Kaliforniji izrasla je u 16. najveću banku u SAD-u, koja je zadovoljavala finansijske potrebe tehnoloških kompanija širom svijeta, prije nego što je niz nesretnih investicijskih odluka doveo do njenog kolapsa, piše The Guardian.
Šta se desilo sa SVB-om?
Budući da je tehnološki sektor preferirao ovu banku, usluge SVB-a bile su vrlo tražene tokom godina pandemije. Početni tržišni šok izazvan covidom-19 početkom 2020. brzo je ustupio mjesto zlatnom periodu za startupe i etablirane tehnološke kompanije, budući da su potrošači trošili na gadgete i digitalne usluge.
Mnoge tehnološke kompanije koristile su SVB za čuvanje gotovine za plaće i druge poslovne troškove. Što je dovelo do velikog priljeva depozita. Banka je veliki dio depozita uložila, kao što banke u pravilu rade.
Sjeme propasti posijano je kada je SVB uložio velika sredstva u dugoročne državne obveznice SAD-a, uključujući one koje su pokrivene hipotekama. To su prilično sigurne investicije.
Međutim, obveznice imaju obrnut odnos s kamatnim stopama; kada stope rastu, cijene obveznica padaju. Dakle, kada su Federalne rezerve počele ubrzano povećavati stope u borbi protiv inflacije, portfelj obveznica SVB-a počeo je značajno gubiti vrijednost.
Kad bi SVB mogao zadržati te obveznice nekoliko godina dok ne dospiju, tada bi dobila svoj kapital natrag. Međutim, kako su se ekonomski uvjeti pogoršali tokom prošle godine, a posebno su pogođene tehnološke kompanije, mnogi klijenti banke počeli su povlačiti svoje depozite.
SVB nije imao dovoljno gotovine. Stoga je počeo prodavati neke od svojih obveznica uz velike gubitke, plašeći tako ulagače i klijente. Prošlo je samo 48 sati između trenutka kada je otkriveno da je banka prodala imovinu i njezinog kolapsa.
Šta je izazvalo stampedo na banku?
Budući da banke drže samo dio svoje imovine kao gotovinu, osjetljive su na naglu potražnju klijenata. Iako problemi SVB-a proizlaze iz ranijih odluka o ulaganjima, alarm je pokrenut 8. marta, kada je banka najavila prikupljanje kapitala od 1.75 milijardi dolara. Banka je ulagačima rekla da mora zatvoriti rupu uzrokovanu prodajom svog gubitaškog portfelja obveznica.
“Odjednom su se svi zabrinuli da banci nedostaje kapitala”, rekao je Fariborz Moshirian, profesor na UNSW-u i direktor Instituta za globalne finansije.Klijenti su postali svjesni dubokih finansijskih problema u SVB-u i počeli su masovno povlačiti novac. Za razliku od banke orijentirane na građane, koja opslužuje kompanije i kućanstva, klijenti SVB-a uglavnom su imali puno veće račune. To je značilo da je stampedo na banku bio brz.
Dva dana nakon što je objavila da će prikupiti kapital, kompanija vrijedna 200 milijardi dolara je propala. Bila je to propast najveće banke u SAD-u nakon globalne finansijske krize.
Je li ovo početak bankarske krize?
Neposredna zabrinutost od raširene zaraze obuzdana je brzom reakcijom američke vlade u jamčenju svih depozita klijenata banaka.Finansijski futuresi, koji ulagačima omogućuju spekulacije o budućim kretanjima cijena, ojačali su za američki tehnološki sektor kao odgovor na jamstva.
Postojala je zabrinutost da vlasnici računa u SVB-u neće moći plaćati zaposlenike ako ne bude aktivirano jamstvo, što bi izazvalo valove u ekonomiji. “Što se tiče stabilnosti, izbjegnute su lančane posljedice”, kaže Moshirian za The Guardian.
Vlade i regulatori širom svijeta, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Australiju, provjeravaju izloženost SVB-u u svojim korporativnim i bankarskim sektorima. Dugoročnije pitanje jest je li ranjivost SVB-a na rastuće kamatne stope usporediva s rizicima drugih banaka na prekomjernu izloženost padu cijena obveznica.
Iako Moshirian ne misli da će se bankovni sistem raspasti, napominje da su ljudi također u početku smatrali da je kriza drugorazrednih hipoteka obuzdana. To je potom izazvalo globalnu finansijsku krizu.
Kako bi se suprotstavile riziku, Federalne rezerve predstavile su novi program koji bankama omogućuje posuđivanje sredstava osiguranih državnim vrijednosnim papirima kako bi zadovoljile zahtjeve klijenata. Ovo je osmišljeno kako bi se spriječilo da banke budu prisiljene prodati državne obveznice koje su izgubile vrijednost zbog rastućih stopa.
Međutim, postoje neposredniji problemi za tehnološki sektor. SVB je pružao bankovne usluge u Silicijskoj dolini, podupirući startupove i druge tehnološke kompanije od kojih bi tradicionalne banke mogle zazirati.
Posljednjih mjeseci ovaj sektor je smanjivao broj zaposlenih jer su se ekonomski uvjeti pogoršavali. U trenutku kada im je potrebna finansijska podrška, jedan od najvećih podržavatelja je propao.
Je li SVB dobio finansijsku pomoć?
Američka vlada nije spašavala SVB. Banka ostaje u bankrotu i njena će preostala imovina biti podijeljena među vjerovnicima – osim ako je neki kupac ne vrati u život.
Međutim, u nedjelju su američke službe proširile jamstvo i pokrile sve depozite u ovoj banci, kao i na klijente Signature Banka, manje bankovne institucije koja je propala tokom vikenda. To znači da su klijenti u SVB-u mogli pristupiti svom novcu u ponedjeljak ujutro.Dioničari banke i neki neosigurani vjerovnici nisu zaštićeni jamstvima.
Hoće li to utjecati na kamatne stope?
Centralne banke širom svijeta podizale su stope tokom prošle godine kako bi ukrotile visoku inflaciju. SAD je s gotovo nulte stope brzo došao na više od 4.5%. Većina prognostičara očekuje da će stope porasti u SAD-u, Velikoj Britaniji i Australiji prije nego što se stabiliziraju.Apetit za nastavkom podizanja kamata bit će na kušnji ako centralne banke postanu zabrinute da su problemi SVB-a indikativni za širu slabost u korporativnim bilancama uzrokovanu rastućim kamatama.