U međuvremenu potpisan je sporazum o saradnji sa Arhivom Bosne i Hercegovine, arhivima Travnika i Bihaća, Hrvatskim državnim arhivom te Jevrejskim istorijskim muzejom.
On je podvukao da je krajnji cilj formiranja arhiva prikupljanje arhivske građe koja bi služila za pisanje knjige o Jevrejima Bosne i Hercegovine, njihovom dolasku i životu te doprinosu razvoju Bosne.
“Zato ovaj arhiv ima posebnu društvenu dimenziju, a ne samo istorijsku i posvećenu samo jednom periodu”, istaknuo je Tauber.
Direktor Centra za istraživanje historije Jevreja naveo je da će arhiv biti otvorenog tipa.
“Sada treba jedan period da prikupljenu građu razvrstamo i sistematizujemo te prilagodimo krajnjoj namjeri kako bi bila dostupna svim zainteresiranim”, istaknuo je.
Potvrdio je da se građa za Arhiv Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine skuplja već dvadesetak godina.
“Tako prikupljenu građu sada smo posložili u arhivske kutije i počinjemo da je skeniramo i tako pretvaramo u digitalnu formu. Prije nekoliko dana dobili smo i sedam hiljada skenova iz Jevrejskog istorijskog muzeja u Beogradu i sada se spremamo da to sistematizujemo. Dakle, biće mnogo podataka i biću sretan da ih podijelim sa zainteresiranim”, podvukao je.
Govoreći o značaju otvaranja ovog arhiva, Tauber ocjenjuje da kada pogledamo arhive i jevrejske zajednice na Balkanu tek onda shvatimo koliko malo znamo o Jevrejima.
“Tako je isto i u Bosni i Hercegovini. Ovim potezom, uspostavljanjem jedinstvenog arhiva u Sarajevu odškrinuli smo vrata istraživanju istorije Jevreja u našoj zemlji i mislim da smo započeli jednu novu priču koja će biti dokumentovana i rezultirati brojnim izložbama i knjigama koje ćemo pokloniti našim sugrađanima, ali i svim istraživačima i studentima”, podvukao je u izjavi za Fenu Eli Taiber.