Ocjenjuje da je taj rat doveo do najopasnijeg trenutka za Evropu od Drugog svjetskog rata.
Stoltenberg je danas u Norveškoj izjavio da će članice NATO-a možda morati još dugo da podržavaju Ukrajinu oružjem i drugom pomoći kako bi spriječile Rusiju da uspije, nakon što je 24. februara ove godine pokrenula ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu.
– U našem je interesu da ova vrsta agresivne politike ne uspije. Ono što se dešava u Ukrajini je strašno, ali bi bilo mnogo gore da je došlo do rata između Rusije i NATO-a – naveo je Stoltenberg.
– Ako predsjednik (Vladimir) Putin uopšte pomisli da uradi nešto slično nekoj zemlji NATO-a kao što je uradio Gruziji, Moldaviji ili Ukrajini, onda će se cijeli NATO odmah uključiti – upozorio je Stoltenberg.
Rat je doveo do toga da prethodno neutralne Finska i Švedska traže članstvo u NATO-u, a zahtjev su do sada ratifikovale 23 od 30 država članica, uključujući SAD.
U okviru ubrzanog procesa prijema, američki Senat je 3. avgusta glasao 95:1 za članstvo te dvije zemlje.
Još sedam članica Alijanse trebalo bi da potpišu protokol: Češka, Grčka, Mađarska, Portugal, Slovačka, Španija i Turska.
Do sada je samo Turska uslovila prijem Finske i Švedske izručenjem političkih protivnika Vlade u Ankari, koje turske vlasti nazivaju “teroristima”, prenosi RSE.
Turska je saopštila da će se njeni predstavnici sastati s finskim i švedskim zvaničnicima ovog mjeseca kako bi procijenili da li te dvije zemlje rade na ispunjavanju njihovih uslova.