Zbog toga je njihov boravak na Krimu, u dometu ukrajinskog naoružanja, krajnje rizičan. Ruska propaganda hvalila se Krimom kao nepotopljivim nosačem aviona. Možda će ostati nepotopljiv, ali bi mogao ostati i bez aviona.
Ukrajinski napad na avio bazu Novofedorivka na zapadnoj obali poluotoka Krim, u kojoj bazira 43. samostalni avijacijski puk Crnomorske flote, još je jedan snažan udarac ruskoj vojnoj mašineriji i politici otimanja tuđih teritorija. Dok propaganda tvrdi kako se “specijalna vojna operacija” odvija po planu, Ukrajinci im razvale vazdušnu bazu na mjestu gdje je, poslije Moskve, vjerovatno najveća koncentracija najsavremenije protuzračne odbrane Vojske Ruske Federacije.
Na Krim su rasporedili ponos ruske protuzračne obrane, moćni protuzrakoplovni i protubalistički sustav S400 Triumf. Međutim, turisti s obližnjih pješčanih plaža kod grada Saki snimili su svu nemoć ruske PZO. Nakon četiri najvjerojatnije raketna udara, svjedoci tvrde da su se eksplozije čule još naredna četiri sata. Nije bilo ni traga od djelovanja protuzračne obrane ruske vojske.
Krim je postao ratna zona
Neposredno pred napad u bazi je bilo stacionirano 36 mlaznih taktičkih bombardera Suhoj Su-24, Su-30 i Su-34, jedan transportni avion Iljušin Il-76 i šest helikoptera. Umjesto da ih razmjeste unutar brojnih zaštićenih kaponira, Rusi su samouvjereno držali velik broj zrakoplova na dvije nezaštićene stajanke. Prve dostupne snimke iz baze prikazuju manji dio stajanke na kojoj se vide uništena dva zrakoplova, najvjerojatnije Su-24.
Ruska propaganda odmah je javila kako je do eksplozije došlo zbog požara i nepravilnog rukovanja ubojnim sredstvima. Međutim, brojni video snimci objavljeni na društvenim mrežama negiraju laži iz Moskve. Ako je vjerovati riječima generala Igora Jevgenijeviča Konašenkova, glasnogovornika ministarstva obrane Ruske Federacije, raketna krstarica Moskva završila je na dnu Crnog mora zbog požara. Vjerovatno se pregrijalo ulje u brodskoj kuhinji dok su frigali jaja.
Političar iz Novog Sada, Nenad Čanak najbolje je opisao rusko izvještavanje o ratu u Ukrajini. Pitanje: “Kad Rusi lažu?” Odgovor: “Čim zinu!”. Normalno, ruskim turistima nije palo na pamet vjerovati službenoj Moskvi nego su masovno počeli napuštati Krim. Poluotok Krim je postao ratna zona!
Projektili iz ukrajinske radinosti
Prema dostupnim informacijama, ukrajinska vojska nije raspolagala naoružanjem kojim bi mogla izvesti tako precizan napad gotovo 250 kilometara u neprijateljskoj pozadini. Projektili M31A2, koje ispaljuje američki višecijevni bacač raketa M142 HIMARS, imaju domet svega 85 kilometara. Taktički balistički projektili, sovjetskog porijekla, koji se lansiraju iz sustava Točka, imaju domet ne veći od 120 kilometara.
U prvim komentarima spominjala se raketa MGM-140 Army Tactical Missile System (ATACMS) dometa 300 kilometara. Višecijevni bacač raketa HIMARS može lansirati projektile ATACMS, ali nema potvrde da su Amerikanci isporučili ovaj tip projektila Ukrajincima. Navodno su oprezni jer bi Ukrajinci mogli gađati teritorij Ruske Federacije. Spekulacije su konačno prestale kad je iz Kijeva došla potvrda kako je napad izvršen projektilima u potpunosti izrađenim u Ukrajini. U tom smislu izbor je sužen na dva moguća sustava.
Najizgledniji Neptun
Najizglednije sredstvo napada na rusku zrakoplovnu bazu Novofedorivka je ukrajinska protubrodska krstareća raketa R-360 Neptun koju je razvio konstrukcijski biro Luc iz Kijeva. Dizajn Neptuna temelji se na sovjetskom protubrodskom projektilu Kh-35, sa znatno poboljšanim dometom i elektronikom. Sustav Neptun postao je slavan 13. aprila 2022. godine kad je s dva pogotka potopio admiralski brod Crnomorske flote, raketnu krstaricu Moskva.
Od ukupne mase rakete od 860 kilograma, na bojevu glavu otpada 150 kilograma. Lansira se s vozila i, pogonjena turbo ventilatorskim mlaznim motorom MS-400 proizvedenim u ukrajinskoj tvornici Motor Sič, krstari prema cilju visokom podzvučnom brzinom. Ako je korištena za napad, inženjeri konstrukcijskog biroa Luč morali su raditi neke prilagodbe za napad na kopnene ciljeve.
Drugi mogući kandidat za napad na 43. samostalni avijacijski puk je taktička balistička raketa Grom-2 ukrajinskog dizajna. Raketa još službeno nije uvedena u operativnu upotrebu. Ima domet 500 kilometara i bojevu glavu mase 500 kilograma. Razvija se uz pomoć donacija iz Saudijske Arabije. Prvo testno lansiranje izvedeno je 2019. godine. Zbog toga je malo vjerojatno da je ovaj sustav bio spreman za operativnu upotrebu.
Udari izvan dometa HIMARS-a
Činjenica da je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin istog dana svojim ukazom proglasio izvanredno stanje na Krimu, govori o ozbiljnosti situacije. No nije samo zrakoplovna baza na Krimu bila meta napada dalekometnog oružja ukrajinske vojske. Da udari izvan dometa sustava HIMARS nisu slučajnost, dokazuje uništenje skladišta ubojnih sredstava u gradu Novooleksijivka, koji se nalazi 150 kilometara u dubini okupiranog teritorija, nasuprot sjevernih obala Krima.
Zrakoplovna baza Novofedorivka veliki je vojni kompleks s dvije poletno sletne staze. Jedna od njih je prilagođena vježbanju slijetanja na ruski nosač aviona Admiral Kuznjecov. Međutim, i on je već odavno van upotrebe. Kad su ga odvukli na remont u Murmansk 2018. godine, zbog tipičnog ruskog šlamperaja, na suhom doku izbio je požar. Sad ga očekuju ponovo u upotrebi tek 2024. godine.
Avioni u dometu ukrajinskog naoružanja
Rusi na Krimu imaju nekoliko aktivnih vojnih zrakoplovnih baza. Novofedorivka je bila pogodna jer je s nje vršena većina napada taktičke avijacije prema Hersonskoj oblasti. Ovaj napad diktira izvođenje svih ostalih zrakoplovnih operacija pod striktno ratnim procedurama. To znači rastresit raspored aviona po armirano-betonskim skloništima i kaponirima. Takav način rada znatno usložnjava opsluživanje zrakoplova i smanjuje mogući broj dnevnih avio polijetanja.
Pored toga, rad zemaljskog osoblja pod stalnom prijetnjom iznenadnog napada stvara dodatni psihološki pritisak na tehničko osoblje. Nužno pojačanje protuzračne obrane zahtijeva dodatne procedure koordinacije s avijacijskim jedinicama. Pored povećanja troškova operacije, sve dodatne mjere i radnje zahtijevaju i veći broj ljudi.
Crnomorska flota već je dobar dio brodova prebacila iz Sevastopolja, ratne luke na Krimu, i preselila ih u luku Novorusijsk na istočnu obalu Crnog mora. Avioni su mnogo osjetljiviji ciljevi nego brodovi. Zbog toga je njihov boravak na Krimu, u dometu ukrajinskog naoružanja, krajnje rizičan. Ruska propaganda hvalila se Krimom kao nepotopljivim nosačem aviona. Možda će ostati nepotopljiv, ali bi mogao ostati i bez aviona, piše Telegram.