Prečesta zaduživanja vlasti, pravdana niskom zaduženošću i povoljnim kamatnim stopama, na kraju, ipak, imaju posljedice, a one su ubrzan rast obaveza koje svake godine odnose sve više novca, koji se mogao iskoristiti za podršku privredi i građanima BiH, smatraju stručnjaci.
“Mi znamo da kreditori poput MMF-a, Svjetske banke itd. imaju veoma jake mehanizme kontrole namjenskog trošenja sredstava. Međutim, svjedoci smo takođe i da naši političari neprestano traže mehanizme i gdje vide i najmanju mogućnost za malverzacije oni se potrude da je iskoriste, kazala je Bojana Ninković, novinarka portala Capital.ba.
Povećanje otplate spoljnog duga u 2023. godini rezultat je dospijeća obaveza po otplatama kredita koje je BiH koristila posebno u periodu pandemije kao hitne finansijske intervencije, kaže profesor doktor Anto Domazet.
“Poseban dodatni udar će biti otplata obveznica koje je emitirala RS u 2018. godine na bečkoj berzi koje dospijevaju ove godine za otplatu u iznosu negdje oko 330 miliona maraka, dodao je Domazet.
Spoljni dug zavisi od unutrašnjeg. Dok se unutar zemlje još ne znaju relacije ko kome duguje, to opterećuje spoljni dug, kaže profesor doktor Željko Šain.
“Problem je u tome što smo mi investirali taj novac u nešto što ne daje odgovarajući dakle profit i nema dodatne vrijednosti i tu je najveći problem zašto imamo problema sa vraćanjem duga”, kazao je Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Spoljni dug BiH ima trend rasta, ravnoteža nije jednaka među entitetima, mnogo brže zaduživanje u posljednje vrijeme se odvija u RS, međutim sve su to obaveze BiH i sve to utiče i na naš kreditni rejting i na naše ukupno opterećenje, smatra naš sagovornik.
“Posebni problem je što se veliki dio ovoga duga odnosi na kredite koji se ne koriste, ili se ne koriste na pravi način, ili se uopšte ne koriste, pa plaćamo za njih penale. Recimo, posljednja cifra koju smo platili je skoro sedam miliona KM za neiskorištena kreditna sredstva”, kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.
Da bi se postojeći dug servisirao potrebno je da država učini da se taj novac zaista stavi u funkciju da možemo što prije od sredstava koja su uložena imati povrat i omogućiti vraćanje duga, te da se dalje zaduživanje zaista čini kada je neophodno i kada je to jedini mogući izvor finansiranja i da se razvojem ekonomije, podrškom privredi omogući da smo u stanju da ovaj kredit izmirimo, stava su sagovornici BHRT-a.