Jedna od očitih prednosti konzerviranog ili smrznutog povrća je ušteda vremena. Obje opcije podrazumijevaju prethodno očišćeno i narezano povrće, što znači malo ili nimalo pripreme. Konzervirano povrće je prethodno i kuhano, što znači da se samo treba zagrijati prije posluživanja. Učas spremno za konzumiranje.
Prednost stvaranja zaliha također je lako uočljiva. Konzervirano povrće može stajati u vašoj ostavi godinama, dok se smrznuto povrće može hladiti u zamrzivaču i do godinu dana. No, iako je svakako praktičnije, je li konzervirano ili smrznuto povrće doista jednako zdravo kao svježe? I ako je tako, koji je način pohrane bolji?
Tokom procesa konzerviranja povrće se pere, reže a zatim zagrijava kako bi se ubili svi patogeni elementi prije zatvaranja konzerve. Postoji nekoliko koraka u procesu konzerviranja, ali dobra je vijest da se hranjive tvari i vitamini topivi u mastima, poput vitamina A, D, E i K, zadržavaju tokom ovog procesa.
Osim toga, zagrijavanje može rezultirati oslobađanjem dodatnih antioksidansa kod određenog povrća, kao što su paradajz i kukuruz. Međutim, visoka toplina koja se koristi prije zatvaranja konzerve može oštetiti neke vitamine topive u vodi, uključujući vitamine B i C. Uobičajene metode kuhanja, kao što su kuhanje na pari, pečenje i kuhanje, imaju isti učinak i na svježe povrće.
To znači da konzerviranje povrća donosi višestruku korist – dugi rok trajanja, puno hranjivih tvari i potencijalno više antioksidansa nego što se nalazi u svježem povrću.
Slično konzerviranom povrću, smrznuto povrće nije skupo, a siguran je način produženja roka trajanja namirnica. Štoviše, postupak zamrzavanja vrlo je povoljan za povrće, pri čemu svi hranjivi sastojci, vitamini i minerali zadržavaju svoju vrijednost.
Budući da se smrznuto povrće brzo zamrzava dok mu je nivo hranjivih tvari na vrhuncu, ono zapravo može imati veći profil hranjivih tvari od svježeg povrća koje je neko vrijeme stajalo u trgovini. Nedavna studija uspoređivala je svježe i smrznute proizvode. Stručnjaci nisu otkrili stvarne razlike u sadržaju hranjivih tvari. Zapravo, studija je pokazala da su svježi proizvodi imali lošije rezultate od smrznutih nakon 5 dana držanja u frižideru.
Istraživači su također otkrili da smrznuti kukuruz, borovnice i mahune imaju više vitamina C od svojih svježih ekvivalenata. Držanje nekoliko vrećica smrznutog povrća u zamrzivaču odličan je način da imate povrće pri ruci, a ne morate brinuti hoćete li ga iskoristiti prije nego što se pokvari.
Mora se pripaziti na kvalitetu smrznutog povrća kada je ono uključeno u gotove smrznute obroke. Takva smrznuta jela kao konzervans često sadrže velike količine soli i ne postoji način da se količina soli smanji zagrijavanjem jela. A znamo da sol u velikim količinama nije zdrava.
Put povrća od farme do trgovine može biti krivac za gubitak hranjivih tvari u svježem povrću. Svježina paradajza ili jagode ne mjeri se od trenutka kada dospije na policu trgovine već počinje odmah nakon berbe. Jednom kada se voće ili povrće ubere, ono počinje oslobađati toplinu i gubiti vodu što utiče na njegovu nutritivnu kvalitetu.
Zatim su tu pesticidi, transport, rukovanje i protok vremena, faktori koji uzrokuju da svježi proizvodi izgube dio svojih izvornih hranjivih tvari do trenutka kada stignu u trgovinu, a potom do našeg stola.
Zaključak
Povrće u bilo kojem obliku bolje je nego nikakvo povrće. Svježe povrće često je najboljeg okusa, no dobra vijest je da se nutritivna vrijednost povrća ne smanjuje ni tokom procesa konzerviranja niti zamrzavanja – što konzervirano ili smrznuto povrće čini jednako zdravim kao i svježe. Također, nema zdravstvenih koristi od odabira smrznutog umjesto konzerviranog ili obrnuto, sve dok prije kuhanja uzmete u obzir sadržaj soli.
Najbolji izbor, kada birate između smrznutog, svježeg ili konzerviranog povrća jest onaj koji odgovara vama, vašem ukusu i vremenu koje vam stoji na raspolaganju za pripremu obroka. Kako biste dobili najviše hranjivih tvari iz svježeg voća i povrća, pravilno ih skladištite i iskoristite dok je svježe.
U ovaj članak uključujemo mali vodič za optimalan način skladištenja svježeg voća i povrća
U ladici zamrzivača: jabuke, bobičasto voće, brokula, mrkve, patlidžan, paprike, zelena salata
Na pultu: ljute papričice, narandže, dinje, bundeve, zimske tikve, batat
Na suhom i hladnom mjestu: banane, bijeli luk, limun, luk, krompir, paradajz