U ta vremena to je bilo pomalo čudno u našima banjalučkim krajevima. Prvo su kupili zemlju, pa su živjeli u drvenoj kolibici koja je ranije služila za telad, a koja se i danas nalazi u manastirskom dvorištu. Malo-pomalo grade privremeni samostan Gospe Marije Zvijezde.Nekada najveća zajednica katoličkog strogog monaškog reda, reformiranih cistercita, poznatijih po imenom trapisti, danas broji samo dva redovnika.
Dr. Davor Pranjić obišao je samostan te će napisati da je osnivanje Marije Zvijezde u drugoj polovini 19. stoljeća, nekad najveće opatije trapista na svijetu, djelo o. Franza Pfannera. Iako na početku nisu bili prihvaćeni, ubrzo su pokazali rezultate svoga rada koji je doprinio gospodarskom razvoju ovoga kraja.Još za vrijeme Pfannera otvarali su se pogoni, radionice, tvornice, širili posjedi, uzgoj stoke te proizvodnja hrane.
S trapistima, Banja Luka je ušla u razdoblje industrijske revolucije.Tradicionalno, trapisti nisu držali škole, ali su se u Bosni prilagodili realnim potrebama stanovništva, pa je u Mariji Zvijezdi djelovao cijeli vertikalni obrazovni sustav od pučke škole preko klasične gimnazije do teološkog studija. Najpoznatiji proizvod trapista je bio poseban sir tajne recepture, kao i izrada kvalitetne tkanine, a uveli su i elektrifikaciju grada.
Marija Zvijezda, nekoć najsjajnija zvijezda koja je hranila i podigla ovaj grad, bila je utočište i mjesto iz kojeg je krenula rijeka razvoja današnje nam Banja Luke, danas je svedena na samo dva redovnika, braću Topić, p. Tomislava i p. Zvonku.Dok sam bio u obilasku, p. Zvonko mi je pričao o povijesti naše, unatoč teškim vremenima, i dalje sjajne Marije Zvijezde, upoznao me s načinom života kojim trapisti žive danas te s projektima čija je realizacija već krenula.
Kuća susreta Marija Zvijezda i Europski centar za mir i suradnju u sklopu trapističkog samostana Marija Zvijezda jedan je od značajnijih projekata, koji u vrtlogu sudara i odbijanja okuplja ljude oko zajedničkih ciljeva, a zahtijeva uređenje samostanskog prostora. Također, restauracija knjiga te renoviranje i formiranje biblioteke u kojoj će se naći raskošan liturgijski, znanstveni i književni opus od neprocjenjive vrijednosti, projekti su koji bi pripomogli očuvanju naše dragocjene baštine.
