Iz Hrvatske su tokom 2022. godine Europskom patentnom uredu (EPO) stigle 32 prijave, pet više nego 2021., što je svrstava na pretposljednje 26. mjesto od 27 zemalja članica Europske unije, prenose Državni zavod za intelektualno vlasništvo i Akademija za intelektualno vlasništvo.
Prema broju Europskih prijava Hrvatska je na 31. mjestu između 39 članica EPO-a. U odnosu na broj prijava na milion stanovnika Hrvatska je na 39. mjestu među 50 najuspješnijih zemalja iz kojih je EPO u 2022. godini zaprimio prijave.
U 2022. godini podneseno je 193.460 prijava europskih patenata, što je 2,5 posto više u odnosu na 2021. godinu i novi rekord.
Pet zemalja iz kojih je zaprimljen najveći broj Europskih patentnih prijava su SAD s četvrtinom ukupnog broja podnesenih prijava, Njemačka, Japan, Francuska i Kina koja je udvostručila broj prijava u zadnjih pet godina. Broj prijava iz 39 država članica EPO-a je nepromijenjen i čini 44 posto svih patentnih prijava.
Tehnička područja iz kojih je podneseno najviše prijava i ove godine su područja digitalnih komunikacija, medicinskih tehnologija i računalne tehnologije, no prijave iz područja digitalnih tehnologija prožimaju i druga područja poput zdravstva, prometa i poljoprivrede.
Električni pogonski strojevi, uređaji i energetika, područja koja uključuju izume povezane s čistom energijom, najbrže su rasla među deset vodećih tehničkih područja, djelomično potaknuta procvatom baterijskih tehnologija.
Područja poluvodiča i audiovizualne tehnologije također su snažno rasla, iako iz manje baze.
Patentna aktivnost u farmaceutskim proizvodima nastavila je stalni rast, istiskujući promet te se prvi put u zadnjih deset godina našla među pet vodećih područja tehnologije. Biotehnologija je također nastavila trend porasta.
Vodeći prijavitelj i dalje je Huawei sa 4.505 prijava, a drugi je LG s 3.510 prijava. Qualcomm je s 2.966 prijava pretekao Samsung na četvrtom mjestu i Ericsson na petom mjestu.
Osim velikih kompanija, znatan je broj prijava poslala su mala i srednja poduzeća i individualni izumitelja, a sedam posto stiglo je sa sveučilišta i javnih istraživačkih organizacija, piše zimo.