Strip je šezdesetih godina osmislio Jean-Claude Forest, a smatra se da je među prvima spojio elemente naučne fantastike i erotike.
Film “Barbarella” je loše prošao kod publike i kritike, ali je stekao kultni status i godinama kasnije imao uticaj na pop kulturu i muziku.
Radnja filma se dešava u dalekoj budućnosti, 40000. godine.
Predsjednik planete Zemlje u svemirsku misiju šalje specijalnog agenta, seksi Barbarellu, utegnutu u tijesan kostim od lateksa.
Ona treba da sa planete Tau Ceti spasi sumanutog naučnika Duranda Duranda, pronalazača opasnog oružja kao što su “pozitronski zraci” i “orgazmotron”.
“Orgazmotron” je sprava koja muči stanovnike cijele planete orgazmima koju Barbarella na kraju filma uništava.
Nezaboravne su scene u filmu kada Barbarella vodi ljubav sa slijepim anđelom Pygarom (glumi ga John Phillip Law), prvo u mislima, a kasnije i tjelesno.
Barbarella je primjer kemp filma koji u sebi spaja najnevjerovatnije ikoničke elemente popularne kulture, od parodije na orgazmičku mašineriju Wilhelma Reicha, preko pseudomasonskog velikog oka koje vlada planetom Tau Ceti, do Anite Pallenberg, Jaggerove i Richardsove “skarletne dive”, inače Barbarelline seksioponentkinje u filmu.
Poslije ovog filma Jane Fonda u izazovnim kostimima postaje seks-simbol tog vremena, a njen lik se vezuje za seksualnu revoluciju i emancipaciju žena.
U filmovima je bezbroj puta kopirana uvodna sekvenca Barbarellinog presvlačenja iz svemirskog odijela u nešto udobnije u bestežinskom stanju.
Jane Fonda je za vrijeme snimanja filma bila aktuelna supruga reditelja Rogera Vadima.
On će ostati upamćen i po legendarnoj autobiografiji “Memoari đavola”.