Budući da je u međuvremenu BiH dodijeljen kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji (EU) neophodno je pristupiti usklađivanju propisa u oblasti zaštite ličnih podataka sa propisima EU i relevantnim međunarodnim konvencijama.
Istaknuto je to danas na pres-konferenciji Agencije za zaštitu ličnih podatataka (AZLP) u Bosni i Hercegovini, organiziranoj u povodu Međunarodnog dana zaštite podataka i privatnosti, 28. januara.
Direktor AZLP-a Dragoljub Reljić istaknuo je kako stalne tehnološke promjene i brza razmjena informacija u svijetu zahtijevaju reformisanje odgovarajućeg pravnog okvira i uvođenje novih modela zaštite u slučaju pokušaja zloupotrebe ili nedozvoljenog korištenja i obrade ličnih podataka.
Novi zakon
U tom je kontekstu potcrtao imperativ donošenja novog zakona o zaštiti ličnih podataka što je, između ostalog, uvjet za pregovore i potpisivanje sporazuma s EUROYUST-om, naglašavajući spremnost AZLP-a da se u saradnji s nadležnim institucijama maksimalno angažira na tom planu.
To, kako je kazao, podrazumijeva uvođenje novih instituta i dostizanje evropskog nivoa zaštite ličnih podataka.
Između ostalog, Reljić je ukazao i na nužnost rješavanja pitanja smještajnih kapaciteta AZLP-a i kadrovske popune ove agencije, te donošenja/odobravanje novog pravilnika o sistematizaciji.
Statističke pokazatelje o radu AZLP-a u prošloj godini predstavila je pomoćnica direktora Samira Čampara, navodeći kako su ti podaci uglavnom na nivou proteklih godina uz blagi porast kada se radi o prigovorima i djelovanju po službenoj dužnosti.
Tako je AZLP je u 2022. godini zaprimio 206 prigovora nosilaca ličnih podataka, te proveo 96 postupaka po službenoj dužnosti i izvršio 75 inspekcijskih nadzora. Izdana su na temelju zahtjeva različitih subjekata 394 akta u kontekstu davanja određenih mišljenja.
Problem s videnadzorom
Prema prezentiranim podacima, AZLP je u istom periodu izdao 14 prekršajnih naloga koji su uglavnom izvršeni u vezi s čime je na račun trezora BiH uplaćeno po tom osnovu oko 26.000 KM. Istovremeno, protiv rješenja AZLP-a BiH pokrenuto je 20 postupaka pred Sudom BiH i Apelacionim vijećem ovog suda koji su u međuvremenu riješeni, a 95 posto je riješeno u korist Agencije.
Između ostalog, Sud BiH je potvrdio Rješenje AZLP-a o tome da je objavljivanje ličnih podataka birača za glasanje izvan BiH nezakonito te da je na taj način došlo do povrede njihovih ličnih podataka.
Čampara ističe kako se najveći broj prigovora i postupaka uopće odnosi na videonadzor, čija opsežnija i intenzivnijia upotreba u posljednje vrijeme značajno utječe na ponašanje pojedinaca.
Implikacije te pojave su da – teško da bilo ko može ostati anoniman, bilo da se radi o odlasku u trgovinu, banku, zdravstvenu ustanovu, pa čak i prilikom odlaska u privatne posjete rodbini i prijateljima.
Podizanje svijesti javnosti
To, kako je Čampara pojasnila, uz ostalo, predstavlja rizik da sveprisutni videonadzor bude upotrijebljen ili zloupotrijebljen u neke druge svrhe, koje ne predstavljaju zaštitu sigurnosti ljudi i njihove imovine.
U svrhu podizanja svijesti javnosti o pravu na zaštitu ličnih podataka i privatnosti, Vijeće Evrope je, uz potporu Evropske komisije, 2006. godine proglasilo 28. januar evropskim Danom zaštite podataka, koji se u svijetu još naziva i Dan privatnosti.
Ovaj dan se ujedno obilježava i godišnjica Konvencije 108 za zaštitu osoba u pogledu automatske obrade ličnih podataka, koja je otvorena za potpisivanje svim zemljama 28. januara 1981.
Nakon dugog procesa modernizacije, Konvencija 108 je izmijenjena, dopunjena, te modernizirana na način da je usvojen Protokol kojim se izmjenjuje i dopunjuje Konvencija za zaštitu lica u pogledu automatske obrade ličnih podataka.
Protokol je poznat i pod nazivom Konvencija 108+ te je otvoren za potpisivanje 10. oktobra 2018. godine.