Zadobivenim povredama podlegla je 15-godišnja djevojčica, a povrijeđeno je 27-ero ljudi. U potresu je oštećeno 25.000 objekata, uključujući porodične kuće, zgrade, škole, crkve, bolnice, muzeje, zgrade sudova, Vlade i Sabora, pri čemu je šteta procijenjena na čak 86,4 milijarde kuna, podsjeća Hina.
Najjači zemljotres u posljednjih 140 godina i u vrijeme pandemije koronavirusa
Nakon glavnog potresa, u sedam sati i jednu minutu uslijedio je potres jačine 5.0 stepeni te niz naknadnih potresa, kojih je do kraja 2021. zabilježeno oko 3500, od čega u prvoj godini oko 3200.
Najjači potres koji je Zagreb doživio u posljednjih 140 godina nanio je ogromne štete Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a dodatna otežavajuća okolnost bila je to što se prirodna katastrofa dogodila u vrijeme uvođenja epidemioloških mjera i straha koji se širio zbog novootkrivenog koronavirusa.
Snimke rodilja ispred bolnice u Petrovoj, oštećeni toranj katedrale, ulice i parkirani automobili zatrpani ciglama i kamenjem obišle su svijet i ostale upisane u kolektivnu svijest građana.
Žurne službe odmah su krenule u raščišćavanje centra grada, pri čemu se pokazalo da su razmjeri štete puno veći nego što se činilo na prvi pogled. Zagrepčane je dodatno uznemirio razoran potres snage 6.2 koji je 29. decembra 2020. pogodio Sisačko-moslavačku županiju.
Oko pola godine nakon zagrebačkog potresa donesen je prvi Zakon o obnovi, koji je je zbog loših rezultata doživio nekoliko izmjena, a postpotresno razdoblje obilježile su česte promjene ministara prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Još uvijek nije izgrađena nijedna zamjenska kuća, a za izgradnju je predano 247 zahtjeva. Među njima, za 21 kuću u toku je javna nabava, dok je za projektiranje kuća potpisano 184 ugovora.