Veći broj studija povezao je neaktivnost s prekomjernom tjelesnom težinom i gojaznošću, šećernom bolešću (dijabetesom tipa 2), nekim vrstama raka i ranom smrću. Smatra se da dugo sjedenje usporava metabolizam, što utiče na sposobnost tijela da normalno reguliše šećer u krvi, krvni pritisak i razgrađuje tjelesne masti.
Mnoge odrasle osobe provode oko devet sati dnevno u sjedećem položaju. To uključuje sjedenje na poslu, gledanje TV-a, korištenje kompjutera, čitanje, izradu domaćih zadataka, putovanje automobilom, autobusom ili vozom, ali ne uključuje spavanje. Stručnjaci preporučuju povremeno prekidanje dugih perioda sjedenja aktivnostima koje traju barem jednu do dvije minute.
Neke zemlje, poput Australije, dale su konkretne preporuke da se djeci ograniči vrijeme provedeno ispred ekrana na jedan do dva sata dnevno.
Odraslim osobama od 19 do 64 godine savjetuje se da pokušaju manje sjediti tokom dana, uključujući vrijeme provedeno na poslu, na putovanju ili kod kuće.
Savjeti za smanjenje vremena sjedenja:
– umjesto sjedenja možete stajati u vozu ili autobusu– idite stepenicama ili se penjite pokretnim stepenicama– napravite podsjetnik da ustanete svakih 30 minuta– stavite laptop na postolje ili slično da ekran bude u visini očiju dok stojite– dok ste na telefonu, krećite se– prošetajte do stola kolege umjesto da šaljete e-poštu ili zovete telefonom– zamijenite gledanje TV-a s nekim aktivnijim zadacima ili hobijima.