Retrovizor

Najrazorniji zemljotres u Crnoj Gori bio je '79. Poginulo je 136 ljudi

Potres u Crnoj Gori 15. aprila 1979. godine je bio najrazorniji potres na području današnje Crne Gore. 'Udario' je na Uskrs, a zatresao je čak 7.0 po Richteru.

FOTO: ZAVOD ZA OBNOVU DUBROVNIKA
FOTO: ZAVOD ZA OBNOVU DUBROVNIKA

Poginulo je tada 136 ljudi, a hiljade su povrijeđene.

Snažan potres magnitude 5.6 po Richteru pogodio je jutros u 4 sata i 6 minuta Crnu Goru, a osjetio se i širom Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Uslijedio je niz slabijih potresa, koji su mnoge probudili iz dubokog sna. Potres u Crnoj Gori 15. aprila 1979. godine je bio najrazorniji potres na području današnje Crne Gore. ‘Udario’ je na Uskrs, a zatresao je čak 7.0 po Richteru. Epicentar potresa je bio u moru, nedaleko crnogorske obale, između Bara i Ulcinja, a osjetio se na čak dvije trećine teritorija bivše Jugoslavije.

Zavio je u crno tada Crnu Goru, ali i Albaniju. Poginulo je 136 ljudi,a ozlijeđene su tisuće. Nastala je golema šteta, preko 450 sela sravnjeno je sa zemljom. Pod morem su završile brojne kuće, a bez svojih domova ostalo je preko 80 hiljada ljudi u Crnoj Gori. Bez struje i vode su bila mnoga mjesta. More je “progutalo” dio najvećeg hotela u Kotoru ‘Fjord’, kao i 200-njak metara Jadranske magistrale, ceste i pristaništa. Promijenio se i tok rijeke Bojane, a u potresu je oštećena i pruga Beograd-Bar. Šteta se brojala i u čelićani u Zenici.

Pročitajte još

U Dubrovniku je oštećena stara jezgra sa stotinama stanova, zgrada, kulturnih ustanova i spomenika najviše kategorije. Stradala su i okolna naselja. Katedrala sv. Tripuna u Kotoru zbog razornih posljedica je bila izvan uporabe narednih dvadesetak godina. Osim Dubrovnika, gotovo je potpuno bio uništen i ulcinjski Stari grad, a štete su se brojale i u Herceg Novom.

“Potres, koji je jutros zadesio ovo područje, bio je vrlo snažan. Ja sam se bojao da je i ovdje, u samom Igalu, pričinio mnogo više štete. Mjesta koja sam sada obišao i nekoliko strahovitih ruševina, koje sam vidio, daju jezivu sliku. Razgledao sam brodogradilište na Bijeloj.

Tamo je 70 metara obale, zajedno s radionicama i svim ostalim, potonulo u more. Sreća je što danas nije radni dan, pa se tamo zatekao mali broj ljudi, tako da nije bilo mnogo žrtava. Ali, od rukovodioca iz Crne Gore, koji su bili u Baru, Ulcinju, Budvi i Kotoru, saznao sam da su tamo bila mnogo veća razaranja. Vjerojatno su u selima, koja su u brdima, stare kuće sve porušene“, rekao je tada 87-godišnji Josip Broz Tito, dok je obilazio razoreno područje, piše Večernji.

Pozvao je tada i čitavu zemlju da se ujedine u pomoći pogođenima potresom. Pomoć je pristizala sa svih strana.

Prije tog snažnog potresa, tlo bivše Jugoslavije konstatno je podrhtavalo, a ukupna seizmološka energija koja je oslobođena u tim potresima, ne računajući razorni potres u Crnoj Gori, bila je jednaka energiji koja bi se oslobodila pri eksploziji oko 180 tisuća tona klasičnog eksploziva.