BiH

Muharem Cero za Bosnainfo o mogućoj odluci Schmidta: Šta bi moglo biti s vojnom imovinom?

Politolog s adresom u SAD-u Jasmin Mujanović alarmirao je javnost u našoj zemlji ukazivanjem na moguće nove odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta.

FOTO: N1/TWITTER/KOLAŽ
FOTO: N1/TWITTER/KOLAŽ

Upravo sam dobio direktnu potvrdu od visokog evropskog izvora da će OHR uskoro iskoristiti svoje bonske ovlasti da preda bosanske državne vojne lokacije secesionističkim vlastima u entitetu RS koje podržava Rusija.

Kršenje presude Ustavnog suda BiH

Schmidt je danas u Beogradu i potvrđuje detalje koji su u vezi s Vučićevim režimom.

Koliko sam shvatio, ova politika ima punu podršku SAD-a, ali nije jasno da li je za to bilo koji drugi saveznik iz Kvinte, EU ili bilo koji drugi. Ako OHR krene u realizaciju ovog plana, to bi bilo direktno kršenje presude Ustavnog suda BiH.

Teško je procijeniti koliko bi takva politika bila destruktivna po sigurnost i suverenitet bosanske države.

OHR bi jednim potezom prekršio sudske presude bh. suda, osnažio secesionistu kojeg podržava Rusija i vjerovatno okončao bosanskohercegovački put u NATO-u,  naveo je sinoć Mujanović na svom Twitter profilu.

Šture informacije

U izjavi za Bosnainfo, stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero bio je veoma oprezan, imajući u vidu da je Mujanović, kako kaže Cero, iznio šture informacije.

– Činjenica je da se nešto događa, i sada nam odjednom dolazi ta informacija o vojnoj imovini, koja je gotovo pa ispražnjen portfolio. Sve to bi se moglo dovesti u kontekst jučerašnjeg neodržavanja sjednice Vijeća ministara BiH, čiji je predsjedavajući Zoran Tegeltija opet odbio na dnevni red uvrstiti i prijedlog odluke o Programu reformi BiH za 2021. i 2022. (ANP) – smatra Cero.

Naglašava da bi već sutra s obje ruke potpisao Schmidtovo rješenje koje bi podrazumijevalo da državna imovina iz kontinuiteta (javna i sva druga imovina) ide državi, a vojna imovina lokalnim zajednicama (entiteti, kantoni, općine). Odnosno, dalje pojašnjava, da Schmidt vojne lokacije dodijeli entitetima, ali da iz toga izuzme perspektivnu imovinu, odnosno NATO imovinu, koja je regulisana Zakonom o odbrani, i uknjiži je na državu BiH, sa pravom korištenja Oružanih snaga BiH.

– Ako se ta perspektivna imovina ne izuzima iz tog nekog modela raspodjele i suprotno Zakonu o odbrani knjiži na entitete, onda smo u problemu s pričom o daljnjem putu BiH ka NATO-u.

Ako nema paketa, ako državna imovina ostaje za potkusurivanje, a za onaj peti cilj iz programa “5+2” insistira se da se iščita kao okončan, pa da se strane dogovore oko javnih dobara (rijeke, planine, more, poljoprivredno zemljište…) unutar Parlamenta, to je prevara i to rješenje nije dobro i predstavljalo bi Schmidtov bijeg od rješenja – govori Cero.

FOTO: N1
FOTO: N1

Znakovit tajming

– Ako Schmidt kaže da je peti cilj okončan što se njih tiče, sasvim je onda osnovano pretpostaviti da se međunarodno prisustvo kroz OHR polako iz BiH izmješta u Beč ili Brisel, i situacija na našem terenu prepušta domaćim igračima – kaže Cero.

Potcrtava kako je dosta znakovit tajming u kojem se javlja priča o ovakvoj mogućoj odluci Schmidta, aludirajući tu na novembarsku sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a, na kojoj će se odlučivati o produženju misije EUFOR-a u BiH, ali i na decembarski sastanak političkih direktora Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) u BiH.

– Ukoliko bi raspodjelom vojne imovine Schmidt zanemario perspektivnu vojnu imovinu koja je utvrđena kroz Zakon o odbrani BiH, pa dozvolio da se i ona uknjiži na entitete, to bi relativiziralo NATO put i bio bi to loš znak. A ukoliko bi perspektivnu vojnu imovinu i javna dobra po presudama Ustavnog suda uknjižio na državu BiH, s obavezom donošenja zakona o upravljanju i korištenju, to bi bilo neko kompromisno rješenje po modelu svi jednako zadovoljni – svi nezadovoljni – još jednom ponavlja Cero.

Pojasnio je da kasarne i drugi objekti potrebni Oružanim snagama BiH moraju biti uknjiženi na državu, sa pravom korištenja Ministarstva odbrane BiH.

– Ukoliko je takvo rješenje, dalo bi se o tome razgovarati. A ukoliko bi i tu imovinu prebacio na entitete, dakle poništio Zakon o Oružanim snagama BiH, tada bi se već moglo razmišljati o tome da li smo mi već u toj nekoj velikoj međunarodnoj priči, koja je itekako prisutna ovih dana, jer se ovdje priča o teritorijama. Da li bi i koliko to uticaja imalo na dalji NATO put BiH? Ne može imovina biti entitetska a Oružane snage državne – zaključuje Cero u razgovoru za Bosnainfo.

Prihvati notifikacije