Istraživači su tokom 25 godina ispitivali odnos između toga koliko dugo je svaki učesnik spavao, stope smrtnosti (mortaliteta) i podataka o tome da li su mu, u međuvremenu, dijagnosticirane dvije ili više hroničnih bolesti poput bolesti srca, raka ili dijabetesa.
Kod osoba koje su prijavile da su spavali pet sati ili manje u dobi od 50 godina uočena je 20 posto veća vjerovatnoća da će im biti dijagnosticirana hronična bolest te 40 posto veća vjerovatnoća da će im biti dijagnosticirane dvije ili više hroničnih bolesti tokom 25 godina, u poređenju s osobama koje su spavali do sedam sati.
Osim toga, spavanje pet sati ili kraće, u dobi od 50, 60 i 70 godina, povezano je sa 30 do 40 posto povećanim rizikom od istovremenog razvoja više bolesti (multimorbiditeta), u poređenju sa onima koji su spavali nešto duže, do sedam sati dnevno.
Istraživači su, također, otkrili da je trajanje spavanja od pet sati ili manje u dobi od 50 godina povezano sa 25 posto povećanim rizikom od smrtnosti tokom 25 godina praćenja – što se uglavnom može objasniti činjenicom da kratko trajanje sna povećava rizik od nastanka hronične bolesti.
Kako ljudi stare, tako se njihove navike i struktura spavanja mijenjaju. Međutim, preporučuje se spavanje sedam do osam sati noću – jer je trajanje spavanja iznad ili ispod ovoga ranije bilo povezivano s pojedinačnim hroničnim bolestima.
Kako biste osigurali bolji noćni san, važno je promovirati dobru higijenu spavanja, što podrazumijeva da spavaća soba bude tiha, mračna i ugodne temperature. Također se savjetuje uklanjanje elektronskih uređaja i izbjegavanje obroka neposredno prije spavanja. Fizička aktivnost i izlaganje svjetlosti tokom dana, također, mogu podstaći dobar san kasnije tokom noći.