Magazin

Konzumacija ove namirnice povezuje se s bolestima srca

Jesti voće i povrće bolje je za planet nego jesti meso i sir, a nova naučna studija objavljena prošle sedmice također je pokazala da crveno meso ima vrlo snažan uticaj na okoliš. Naučnici su analizirali oko 57.000 proizvoda koji se prodaju u supermarketima u Britaniji i Irskoj u velikoj studiji koju je objavio naučni časopis PNAS.

FOTO: SEM VAN DER WAL/EPA
FOTO: SEM VAN DER WAL/EPA

Istraživači, koji se nadaju da bi njihova studija mogla omogućiti potrošačima održiviju kupnju bez žrtvovanja zdravlja, također su usporedili rezultate s nutritivnim svojstvima te hrane. Riba, sir i meso, pogotovo crveno meso, imaju velik uticaj na okoliš.

“Zamjena mesa, mliječnih proizvoda i jaja alternativama na biljnoj bazi mogla bi imati velike koristi za okoliš i zdravlje”, navodi se u studiji.

Ali mogu pomoći i “manji” prijelazi. Na primjer, goveđe lazanje, s visokim uticajem na okoliš, mogu se zamijeniti pilećim ili svinjskim lazanjama ili vegetarijanskim.

Mnoge studije pokazale su već prije da se crveno meso, iako je izvor nekih esencijalnih nutrijenata, može povezati i s nekim bolestima, primjerice srca i krvožilnog sistema te rakom debelog crijeva. Naučnici su otkrili da su koncentrati sokova, gazirana pića i drugi voćni sokovi među proizvodima koji najmanje utiču na okoliš jer se uglavnom sastoje od vode, ali njihova nutritivna kvaliteta je mala. Hljeb i određene žitarice te pripremljena jela ili slastice imaju relativno nizak ili srednji uticaj na okoliš.

Istraživači vjeruju da, općenito, što je hrana održivija, to je bolja s prehrambenog gledišta. Studija potvrđuje ono što su druga prijašnja izvješća već ustanovila analizom pojedinačnih sastojaka, poput voća ili crvenog mesa.

Novost u najnovijem izvješću je da se analiza odnosi na proizvode sastavljene od više sastojaka, poput umaka, gotovih jela i slično. Ta je zadaća bila komplikovana zbog činjenice da se količina svakog sastojka smatra poslovnom tajnom pa se ne otkrivaju stvarni detalji: samo oko tri posto od više od 57.000 proizvoda prodanih u osam trgovina hranom imalo je potpuno naveden sastav. Naučnici su stoga razvili algoritam temeljen na nekolicini poznatih informacija za procjenu proizvoda koje su istraživali – u Britaniji i Irskoj sastojci su posebno navedeni prema korištenoj količini.

Za procjenu uticaja na okoliš uzeta su u obzir četiri faktora: emisije stakleničkih plinova, korištenje ograničenih vodnih resursa, korištenje zemljišta i eutrofikacija, odnosno obogaćivanje vodenih putova mineralima i hranjivim tvarima, uglavnom iz gnojiva.

Prihvati notifikacije