BiH

Koliko mladi danas znaju o genocidu u Srebrenici? Iz MC-a kažu - površno, za Bosnainfo otkrivaju kako to promijeniti

FOTO: SREBRENICA MEMORIAL CENTER/FACEBOOK
FOTO: SREBRENICA MEMORIAL CENTER/FACEBOOK

Osnovnoškolski i srednjoškolski obrazovni sistem na nivou BiH ni 27 godina kasnije, nažalost, ne prepoznaje srebrenički genocid kao tematiku bitnu za izučavanje u okviru redovnog nastavnog plana i programa.

Tek tu i tamo u pojedinim kantonima, naravno u Federaciji BiH, jer je to čak nemoguće i zamisliti na području Republike Srpske, genocid se izučava, i to tek kao dodatak predmetu historija.

Od izvršenja genocida u julu 1995. godine prošlo je više od 27 godina. Stasale su brojne generacije, no koliko one zaista znaju šta se u tom najmračnijem periodu ljudske civilizacije od Drugog svjetskog rata pa naovamo dešavalo u Srebrenici i njenoj okolini?

S obzirom da se, kako smo već i rekli, ne izučava u okviru redovnog školskog obrazovanja, mladi su o genocidu do sada imali priliku čuti jedino od roditelja, prijatelja, iz medija, s interneta…

Glasnogovornica Memorijalnog centra Srebrenica Almasa Salihović u razgovoru za Bosnainfo kaže da se znanje mladih o genocidu u Srebrenici danas svodi na puko poznavanje nekih osnovnih činjenica – gdje i kada se desio, ko ga je počinio, koliko ljudi je ubijeno…

– Ali to su informacije koje su svima dostupne. Međutim, njihova zainteresovanost nije na tom nivou da bi detaljnije istraživali, osim ukoliko se ne bave studiranjem historije, prava ili nekih drugih studija na kojima je značajna novija historija BiH. Naravno, u tom dijelu naći će se i priča o genocidu u Srebrenici – kaže Salihović.

Prema njenim riječima, problem je u tome što mladi poznaju samo suštinske informacije i ništa više od toga – kako je došlo do genocida, koje su njegove razmjere, koje su razmjere njegovog negiranja…

– Mislim da je njihovo znanje o tome površno ili jednostavo smatraju da im to toliko nije ni važno da bi dublje istraživali – govori nam Salihović.

Stoga je Memorijalni centar, kao jedinstvena institucija u BiH koja se bavi samo i isključivo temom genocida, odlučio aktivnije dati svoj doprinos i učiniti sve da dopre do mladih, kako bi im podastro što je moguće više činjenica i informacija o genocidu.

FOTO: ALMASA SALIHOVIĆ/FACEBOOK
FOTO: ALMASA SALIHOVIĆ/FACEBOOK

Upravo u tom cilju, u okviru projekta “Istina, dijalog, budućnost”, koji je podržala Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, Memorijalni centar Srebrenica formirao je savjetodavnu grupu za izradu prijedloga programa i pristupa obrazovanju o genocidu u Srebrenici za učenike srednjih škola, nastavnike i roditelje.

– Cilj nam je da razvijemo novi strateški orijentisan pristup prema novim generacijama, da omogućimo mladima da razumiju devedesete, agresiju na BiH, i sam genocid u Srebrenici. Da shvate šta je zločin protiv čovječnosti, ali i formiraju jasniju sliku o važnosti suočavanja s prošlošću i izgradnje mira – navodi Salihović.

Memorijalni centar će, planirano je, pokušati ostvariti saradnju sa svim srednjim školama iz Federacije BiH, koje izraze želju za takvim programom, kako bi radionicama, predavanjima, ali i posjetama učenika i nastavnika prostorijama Centra doprinio u jačanju svijesti mladih i njihovom shvatanju sa kakvim se zlom suočila njihova domovina.

– Svakako nam je cilj da održimo neki pripremni historijski čas, neku radionicu koja će srednjoškolcima koji sa svojim školama namjeravaju da posjete MC, pomoći da budu malo pripremljeniji, da znaju gdje i zašto dolaze, te da kad dođu ovdje već tad mogu da se sjete tih ranijih lekcija koje su čuli od svojih nastavnika ili preživjelih, ali i da znaju šta da pitaju, ukoliko ih nešto bude zanimalo.

Generalno, namjera nam je da srednjoškolcima približimo temu genocida u Srebrenici, temu suočavanja s prošlošću, zločina protiv čovječnosti itd. Pokušat ćemo, zasad makar u tri kantona s kojima smo već ostvarivali saradnju – KS, ZDK i TK – da prezentiramo ovu ideju.

Svjesni smo da srednjoškolci uče ono što im je zanimljivo, a temu genocida u Srebrenici mnogi baš i ne doživljavaju zanimljivom. Nažalost, teška je to tema, ali to nije razlog da mi ne pokušamo na malo zanimljiviji način pristupiti toj djeci.

Naravno da nam je želja da to bude kod nas u cijeloj BiH, svakako u manjem bh. entitetu to nikad neće proći. Ići ćemo prema federalnom ministarstvu srednjeg obrazovanja. Bilo bi super kada bi svi kantoni izrazili želju da budu dio ove naše priče – zaključila je Almasa Salihović u razgovoru za Bosnainfo.

Prihvati notifikacije