Hrvatski ambasador u Dublinu Davor Vidiš kaže kako je prema njihovoj procjeni, a na temelju analize izdanih PPS brojeva i drugih pokazatelja, u Irskoj trenutno između 17.000 i 19.000 Hrvata, što je 40 posto manje u odnosu na broj otišlih u posljednjih 20 godina.
“Broj dolazaka se smanjuje, a povratak u Hrvatsku je kontinuirano prisutan, o čemu se gotovo ne govori i ne piše. Ljudi nerado o tome pričaju jer ih zajednica smatra neuspješnima, iako to nije tako. Manji ih broj odlazi u treće zemlje. Trenutno je glavni problem smještaj jer stanova i kuća nema dovoljno. Zbog toga se i cijena smještaja značajno povećala, pa krevet u sobi s više ljudi u Dublinu stoji od 700 do 800 eura. Tome treba dodati i 70 hiljada državljana Ukrajine koji su došli u posljednjih desetak mjeseci”, objasnio je Vidiš.
Vidimo i po društvenim mrežama da su ljudi nezadovoljniji. Troškovi su visoki, pa čak i Irci sve više odlaze, uglavnom prema Americi – rekao je Vidiš, dodajući kako puno naših ljudi u posljednje vrijeme “dolazi samo s pola priče, nesvjesni ili neupućeni u troškove života”.
Kaže da čak ima i onih koji dođu, a ne govore engleski jezik.
Plaće su u prosjeku 2000 eura, ali kada sve poplaćate, niste na nekom dobitku, odnosno možete uštedjeti samo ako ćete raditi i biti u stanu, bez odlazaka u pubove, kino ili kazalište. Tu nadogradnju ne možete ostvariti tim plaćama – napomenuo je Vidiš, potvrdivši nam da je najviše Slavonaca, a nakon toga slijede ljudi iz Rijeke, Banovine i puno manje Dalmacije.
Primijetili su i neke nove kategorije. Ima Hrvata koji pola godine rade u Irskoj, a drugu polovicu su u Hrvatskoj. Detektirali smo i jednu grupu Hrvata koji nemaju PPS brojeve, niti će ih imati, a to su bake i djedovi koji su došli čuvati unuke jer je u Dublinu vrtić 1000 eura mjesečno. Imamo zaista neobične situacije, zimski letovi znaju biti puni ljudi koji u Hrvatsku odlaze na liječnički pregled jer je taj tip usluge ovdje jako skup. Jeftinije je sjesti u avion i platiti pregled u Hrvatskoj – pojasnio je ambasadorik, koji upućuje i na njihove preporuke objavljene na stranici Ministarstva vanjskih i europskih poslova o problematici pronalaska adekvatnog smještaja te na povećani broj oglasnih i online prijevara prilikom iznajmljivanja nekretnina.
Kad je, pak, riječ o drugim europskim narodima, najviše je PPS brojeva od 2001. do danas izdano Poljacima, i to čak 421.801, nakon kojih slijede Rumunji sa 161.603 PPS-a. Zanimljivo je da među Rumunjima interes za Irsku i dalje raste, a među Poljacima se smanjuje. Također je primjetan porast interesa Španjolaca kojima je u prošloj godini izdano čak 9310 PPS-a, što je njihov rekord, piše Jutarnji.hr.