Dokument će biti razmatran na sjednici Skupštine zakazanoj za 12. novembar, piše SC Sport
Među najvažnijim novinama posebno se izdvaja način donošenja strateških odluka koje se tiču klupske imovine.
Iako su se u prvobitnim najavama u prvi plan stavljali veće uključivanje članova i referendumsko izjašnjavanje o eventualnoj prodaji imovine, predložena rješenja, prema informacijama o nacrtu, idu i korak dalje.
Kontrola bi trebala biti znatno pooštrena, tako da za svaku stratešku odluku ove vrste više ne bi bila dovoljna dvotrećinska većina glasova članova Skupštine.
Umjesto dosadašnjeg praga, bila bi potrebna tročetvrtinska većina, ali ni to ne bi bilo dovoljno. Takva odluka morala bi dobiti i potvrdu članova kluba na referendumu.
Drugim riječima, raspolaganje imovinom Željezničara ne bi zavisilo samo od odluke delegata Skupštine, već bi konačnu riječ imali i članovi kluba.
“Skupština donosi odluke tročetvrtinskom većinom glasova ukupnog broja delegata kada odlučuje o prodaji nekretnina kluba, bez obzira na njihovu vrijednost, nakon prethodno provedenog referenduma članova kluba, zasnivanju hipoteke ili drugog tereta na nekretninama kluba, kao i drugim oblicima raspolaganja nekretninama kojima se mogu ograničiti vlasnička ili druga prava kluba…”, jedna je od predloženih izmjena Statuta, o čemu smo ranije danas pisali.
Posebno važan detalj odnosi se na način utvrđivanja ko će imati pravo glasa na eventualnom referendumu.
Kako bi se izbjegle bilo kakve manipulacije, odnosno naknadno učlanjivanje i eventualno masovno učlanjivanje neposredno pred izjašnjavanje, saznajemo da bi pravo glasa trebalo pripadati isključivo osobama koje su bile registrirani članovi FK Željezničar u trenutku raspisivanja referenduma.
To znači da oni koji bi se u članstvo uključili nakon objave referenduma ne bi mogli naknadno steći pravo glasa na tom izjašnjavanju.
Ovakvo rješenje ima posebnu težinu u ambijentu u kojem se gotovo svaka važnija odluka često posmatra kroz prizmu različitih interesa i sumnji.
Upravo zbog toga bi precizno definisanje biračkog tijela trebalo spriječiti eventualne pokušaje utjecaja na rezultat eventualnog referenduma kroz naknadno učlanjivanje većeg broja osoba.
Na taj način bi se unaprijed znalo ko čini članstvo koje ima pravo odlučivanja, čime bi se smanjio prostor za različita tumačenja i potencijalne zloupotrebe.
Pored odredbi koje se odnose na imovinu, nacrt predviđa i smanjenje broja delegata Skupštine, kao i mogućnost da članovi kluba neposredno biraju dio delegata.
Kako smo danas ranije pisali, Skupština bi ubuduće umjesto 54 trebala brojati dvostruko manje delegata (27).
A ono što je novost, kako smo nezvanično saznali, jeste da bi komisija za izbor birala 21 člana, a preostalih šest birali bi sami članovi kluba.
Navodno, dva mjesta u Skupštini imala bi i navijačka grupa “Manijaci”, ali to tek treba biti definirano.
Ukoliko novi Statut dobije podršku Skupštine, u roku od najkasnije 60 dana trebalo bi biti provedeno biranje novog saziva Skupštine.
Time bi se otvorio prostor za drugačiji model upravljanja i veće učešće članova u odlučivanju o budućnosti kluba.
Koliko zapravo vrijedi imovina Željezničara?
Jedno od najvažnijih pitanja u cijeloj priči jeste vrijednost imovine kojom raspolaže FK Željezničar.
Prema finansijskom izvještaju za 2025. godinu, ukupna imovina kluba na dan 31. decembra 2025. iznosila je 26.676.057 KM, dok je godinu ranije bila iskazana u iznosu od 23.442.069 KM.
Kapital kluba na kraju 2025. godine iznosio je 14.155.327 KM. Željezničar je u istoj godini ostvario prihode od 12.747.786 KM, uz višak prihoda nad rashodima od 1.731.319 KM, prenio je SC Sport.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.