BiH

Dodik ponovo "nije uzeo terapiju": Tvrdi da su se samo Srbi na ovim prostorima borili protiv fašizma

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da su samo Srbi bili faktor borbe protiv fašizma na ovim prostorima i da je to narod koji nikada nije dozvolio da bude pokoren.

FOTO: RTRS
FOTO: RTRS

Dodik je u Knežici u opštini Kozarska Dubica, na obilježavanju Dana ustanka protiv fašizma 1941. godine, rekao da je ovo dan ustanka Srba, a da su komunisti neopravdano tvrdili da je to dan ustanka naroda i narodnosti BiH, iako tada BiH nije ni postojala.

On je naveo da je BiH kao pojam nastala na drugom zasjedanju AVNOJ-a kada je utvrđena kao republika, a 1941. godina kada se ovdje dizao ustanak bila je Vrbaska banovina i nije tačno da je BiH bila bilo kakav faktor borbe protiv fašizma, jer su to bili samo Srbi.

“Jedan narativ koji je lažan i koji se provlači kroz generacije pokušava da se održi pričom o tome da su to narodi u narodnosti BiH”, rekao je Dodik.

On je naveo da su muslimani, osim nekoliko časnih pojedinaca, u partizanski pokret ušli tek nakon oslobađanja Beograda i kada su vidjeli da se rat završio, onda su komunističkom pričom o bratstvu i jedinstvu dobili više zasluga nego Srbi.

Prema njegovim riječima, to se najbolje vidi iz ovog kraja partizanskog, antifašističkog, srpskog koji su komunisti potpuno zapustili, a razvijali su ustaška mjesta kakvo je bilo Bugojno i neka druga, kao i muslimanska koja nisu bila zaslužna za tu borbu.

On je ukazao da samo kilometar odavde prema naselju Čitluk nije bilo asfalta do prije 15 mjeseci.

“Gradićemo kroz ovaj kraj poveznicu u formi brzog puta između Prijedora i Kozarske Dubice i mislimo da ćemo na taj način podići ovaj kraj sloboradski, ustanički”, rekao je Dodik.

On je naveo da su ovdje u Milića Gaju Srbi podigli ustanak protiv ustaša i njihovog režima, te dodao da je nedaleko odavde Jasenovac gdje su kasnije te ustaše pobile 85.000 ljudi.

Dodik je rekao da se danas pokušava rehabilitovati ustaški pokret, pa se sada lažno tvrdi da logori Jastrebarsko i u nekim drugim mjestima nisu bili logori za djecu, a bili su, jer je to tako istorija verifikovala.

On je naveo da postoje i pokušaji da se smanji broj ubijenih Srba u Jasenovcu, naglasivši da Jevreji smatraju da je Jasenovac po zločinima bio iznad Aušvica i mnogih drugih mjesta stradanja jevrejskog naroda.

“Nekadašnji direktor `Jad Vašema` rekao mi je da ovdje u našim istorijskim knjigama piše 500.000 ljudi je ubijeno”, rekao je Dodik.

On je rekao da apsolutno treba vjerovati takvim izvorima jer se oni studiozno bave tim pitanjem.

“Srbi su narod koji nikada nije dozvolio da bude pokoren”, rekao je Dodik, podsjetivši da su stali pred osmanilije na Kosovu, 1914. pred Austrougare i izgubili polovinu populacije, 1941. pred Nijemce, a na kraju prošlog vijeka i pred NATO.

On je rekao da poštuje ljude koji su na ovom području digli ustanak i da je zato ovdje i da namjerava da svake godine dolazi na obilježavanje.

“Vjerujem da srpski narod može da ima budućnost, ako se podsjeća na ono što mu se desilo, da mu se ne bi ponovilo”, poručio je Dodik.

Iako je program obilježavanja Dana ustanka protiv fašizma 1941. godine u Milića Gaju kod Kozarske Dubice praćen jakom kišom, sa tog skupa je poručeno da je to mjesto simbol ustanka Srba protiv fašizma.

Pored Dodika, prisutnim su se obratili i načelnik opštine Kozarska Dubica Radenko Reljić, državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja Srbije Miodrag Kapor.

Program je činio i prigodan kulturno-umjetnički program, a učesnici obiljeđavanja Dana ustanka protiv fašizma 1941. godine nastavili su druženje na tradicionalnom narodnom zborovanju u Milića Gaju, koji okuplja učesnike, potomke i poštovaoce tekovina Narodno-oslobodilačke borbe iz cijelog Potkozarja.

Obilježavanje Dana ustanka protiv fašizma 1941. godine u Milića Gaju organizovao je Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, SUBNOR Republike Srpske i opština Kozarska Dubica.

Ustanak protiv fašizma u knešpoljskom kraju počeo je 27. jula 1941. godine napadom na žandarmerijsku stanicu u Knežici.

Ustanak u ovom kraju je bio dobro organizovan pod vođstvom narodnog heroja doktora Mladena Stojanovića.

Prihvati notifikacije