Život

Bh. triatlonac prije ekspedicije na Mount Everest: To je mentalna, a ne fizička igra

Oduvijek su me planine i priroda fascinirali jer smo tu ono što zaista jesmo. Na ekspedicijama nema materijalnog bogatstva ili statusnih simbola. Samo vi, penjački partner i planina.

FOTO: NEZAVISNE.COM
FOTO: NEZAVISNE.COM

Privilegija je uživati u prirodi, odnosno vratiti joj se. Živimo u vremenu gdje je sve brzo i instant, tako da je boravak u prirodi prije svega lijek za mentalno zdravlje svake osobe i prilika da bar za kratko vrijeme malo usporimo i zastanemo u toj silnoj gužvi.

Rekao je ovo u razgovoru za “Nezavisne” triatlonac i alpinista Tomislav Cvitanušić, koji se priprema za ekspediciju na najviši vrh Azije i svijeta Mount Everest (8.848 metara nadmorske visine). Sarajlija na put prema krovu svijeta kreće 31. marta, a u planu je da se njegova ekspedicija vrati do 3. juna. Put do vrha Mount Everesta vodi preko 18 pristupnih staza, a plan Cvitanušića je da se u drugoj polovini maja popne na sam vrh. Kada se pređe 8.000 metara nadmorske visine, ulazi se u takozvanu zonu smrti. Vazduh je toliko razrijeđen da je moguće da dođe do gušenja. Oluje mogu učiniti nemogućim napuštanje šatora na period od nekoliko dana, spasavanja alpinista helikopterom su gotovo neizvodljiva. Stopa smrtnosti iznosi četiri na svakih 100 koji stignu na vrh. Iako se dugo fizički priprema za ovaj poduhvat, smatra da je ono što alpinista nosi u glavi presudno u pohodu na najviši vrh svijeta.

“Za penjanje na Mount Everest treba biti u najboljoj životnoj formi kada se govori o fizičkoj pripremi i kondiciji. Međutim, iskustvo me je naučilo da penjanje na ovako visoke planine zahtijeva istu, ako ne i veću mentalnu snagu. Izdržati vremenske nepogode, nedostatak kisika na velikim visinama, hladnoću i usamljenost, više je mentalna nego fizička igra”, smatra Cvitanušić.

Kaže da je samopouzdanje jedino “zdravo” ako dolazi kao rezultat kompetentnosti. Naglašava da je u slučaju uspona na Mount Everest, osim visokog samopouzdanja, potrebno poznavati i alpinističke tehnike, te biti osposobljen za korištenje opreme za penjanje. Pred uspon života dobio je i podršku kolega Petra Pećanca i Muhameda Gafića.

“Petar Pećanac iz Drvara je prva osoba iz BiH koja je dosegnula najviši vrh svijeta. To je za rukom pošlo i još dvojici mojih sugrađana, koji žive i rade u Sjedinjenim Američkim Državama. Radi se o Naimu Logiću i Fikretu Karačiću. Moj učitelj, kako ga odmila zovem, Muhamed Gafić je 1979. godine bio jedini učesnik jugoslovenske ekspedicije iz BiH prilikom penjanja zapadnim grebenom, ali nije uspio da dosegne vrh. Ako uspijem da ga dosegnem, biće to i za Gafu, kako ga mi prijatelji zovemo. Petar i Gafa su moji dobri prijatelji i svakako će mi njihovi savjeti dobro doći. Privilegija je imati takve prijatelje”, kaže bh. alpinista.

Cijena ekspedicije na Mount Everest iznosi od 45 do 90 hiljada američkih dolara, u zavisnosti od usluge. U cijenu nije uključena avionska karta do prijestonice Nepala Katmandua, kao ni oprema i alpinističko osiguranje za penjača. Cvitanušić se ranije popeo na najviše vrhove Evrope (Elbrus, Rusija, 5.642 metra nadmorske visine), Afrike (Kilimandžaro, Tanzanija, 5.895 metara nadmorske visine), Južne Amerike (Akonkagva, Argentina, 6.961 metar nadmorske visine) i Sjeverne Amerike (Denali, SAD, 6.190 metara nadmorske visine).

“Svako od tih putovanja i uspona nosim u srcu. Slavni slovenski alpinist Nejc Zaplotnik, koji je poginuo 1983. godine u svojoj 31. godini tokom lavine na Manaslu, južnoj stijeni na Himalajima, rekao je u svojoj knjizi ‘Pot’: Tko traži cilj, ostat će prazan kad ga dosegne, tko pak nađe put, cilj će uvijek nositi u sebi. Rekao bih da svaka od ovih planina ima svoju ‘dušu’ i teško se odlučiti gdje je bilo najljepše, ali najteži je definitivno Denali na Aljasci jer nema nikakve logističke podrške, iako je niži od Akonkagve. Denali je i najhladnija planina na svijetu jer se nalazi u subpolarnom krugu”, kazao je Cvitanušić.

Planira da, ukoliko bude u prilici, nakon Mount Everesta pokuša kompletirati sedam najviših vrhova na sedam kontinenata (popularno se nazivaju “Seven Summits”).

“U slučaju da ekspedicija na Mount Everest prođe uspješno i pristupim na vrh, ostali bi mi još najviši vrh na Južnom polu Vinson masiv (4.892 metra nadmorske visine) i najviši vrh Australije Mount Kosciuszko (2.228 metara nadmorske visine). Vinson je veliki planinski masiv na Antarktiku. Prostire se dužinom od oko 21 kilometar, širine je oko 13 kilometara i nalazi se unutar planinskog lanca Sentinel, koji je dio većeg masiva Elsvort. S masiva se pruža pogled na lednički pojas Rone u blizini baze Antarktičkog poluostrva. Vinsonov masiv je otkriven januara 1958. godine od strane američkog ratnog zrakoplovstva. Planina Kosciuszko leži na jugoistoku Australije u blizini granice australijskih saveznih država Novi Južni Vels i Viktorija. Ona se prostire po masivu Snježne planine, koja je pak samo južni dio Velikog razvodnog masiva. Prostor oko vrha je proglašen nacionalnim parkom”, rekao je Cvitanušić.

Prenj i Trebević najljepši u BiH

Tomislav Cvitanušić kaže da je u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji planinarenje bilo izuzetno razvijeno, te da mu je drago da se u BiH sve više građana odlučuje da učestvuje u ovoj aktivnosti.

“To je posebno vidljivo nakon pandemije virusa korona, kada su ljudi počeli da obraćaju više pažnje na svoje zdravlje i upražnjavaju planinarenje”, kazao je Cvitanušić.

Za njega su najljepše planine u BiH Trebević i Prenj, a ističe i Zelengoru sa nekoliko prelijepih vrhova. Navodi da na njima ipak nema adekvatnu pripremu za osvajanje najviših svjetskih vrhova.

“S obzirom na to da po visini nijedna od bh. planina nije ni blizu visinama velikih svjetskih vrhova, glavna fizička priprema se obavlja u fitnesu”, rekao je bh. triatlonac i alpinista za Nezavisne

Prihvati notifikacije