Rođen je 1914. godine u Trtorićima kod Breze. Bio je udarnik i junak socijalističkog rada, koji je 24. jula 1949. godine oborio svjetski rekord u kopanju ugljena.
Sirotanović je sa svojih 8 komorata, za osam sati rada iskopao 152 tone (253-ja kolica), i tako srušio dotadašnji rekord Rusa, Alekseja Stahanova, za 50 tona. Jama 1 u kojoj je srušen rekord bila je poznata kao “Rov vojvode Putnika”. Anegdota kaže da je jedino, što je Alija tražio od Tita, bila – veća lopata. Napravljena je specijalno za njega i nazvana – “sirotanovićka“.
Alija Sirotanović je tom prilikom postao živa legenda, simbol pregalaštva radničke klase, ideološke kičme režima. Njegov lik se našao na novčanici od deset dinara, a odlikovan je i Ordenom junaka socijalističkog rada, te je dobio nagradu AVNOJ-a i bezbroj drugih priznanja i odlikovanja. Jedna mala ulica na periferiji Breze nosi ime Alije Sirotanovića, a u krugu rudnika stoji njegova bista.
Zabranjeno pušenje posvetilo mu je pjesmu pod nazivom “Srce, ruke i lopata“.
Alija Sirotanović je bio odlikovan i Ordenom junaka socijalističkog rada te je dobio i brojne druge nagrade i priznanja.
Iz priča o Aliji Sirotanoviću ostala je posebno upamćena anegdota prema kojoj je Alija nakon svih uspjeha od Tita jedino tražio – veću lopatu.
Napravljena je specijalno za njega i nazvana “sirotanovićka”.
Najveća ironija je u tome da je Alija Sirotanović kao živa legenda i simbol pregalaštva radničke klase, ideološke kičme jugoslovenskog režima, preminuo u siromaštvu, u svojoj 76. godini.
Umro je u 76. godini, 13. maja 1990. godine, u siromaštvu.
Nikola Škobić, heroj rada, koji je sa svojom brigadom samo dva dana poslije rekorda Alije Sirotanovića, 29.07.1949. godine, prebacio njegov rekord za 14 tona, čime je otpočela serija obaranja rekorda u Jugoslaviji.